Luka Pongračić, mag. prim. educ., doktorand

Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij

Nove paradigme obrazovanja

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Puli

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

lukapongracic2@gmail.com

Radionica Sukob i njegovo rješavanje

Ciljevi radionice:  

prepoznati međusobne različitosti i sličnosti, preispitati vlastitu ulogu u sukobu, izgrađivati toleranciju i međusobno razumijevanje, osvijestiti javno verbalno izražavanje.

Dimenzije Građanskog odgoja i obrazovanja:

1. Ljudsko-pravna dimenzija:

  • razumije i poštuje druge učenike te tako pridonosi razvoju razredne zajednice kao cjeline
  • uspoređuje svoja prava i prava drugih, prepoznaje situacije u kojima je ravnopravan član razrednog odjela
  • pokazuje privrženost načelima dostojanstva svake osobe, jednakosti, pravde i uključenosti svih
  • prepoznaje situacije u kojima se njegova prava i prava drugih mogu kršiti u razredu
  • razumije i poštuje druge učenike te tako pridonosi razvoju razredne zajednice kao cjeline
  • djeluje po određenim pravilima kojima se štiti dobrobit svih.

2. Društvena dimenzija:

  • razlikuje poželjne od nepoželjnih oblika verbalne i neverbalne komunikacije u         razredu, školi i lokalnoj zajednici
  • primjenjuje potkrepljujuće i prihvatljive oblike međusobne interakcije
  • svojim riječima opisuje značenje dostojanstva svake osobe
  • analizira najčešće oblike nesporazuma ili sukoba u razredu i školi
  • objašnjava načine nenasilnog rješavanja sukoba
  • poštuje i podupire druge učenike te tako pridonosi razvoju zajednice kao cjeline.

3. Međukulturalna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama:

  • ima razvijene osnovne vještine interkulturalne komunikacije
  • jasno iznosi te obrazlaže svoje ideje i stavove
  • prihvaća druge učenike te tako pridonosi razvoju razredne zajednice kao cjeline
  • shvaća da razlike obogaćuju razrednu zajednicu
  • razumije i poštuje druge učenike te tako pridonosi razvoju razredne zajednice kao cjeline
  • ima razvijene osnovne vještine interkulturalne komunikacije.

RADIONICA

Trajanje radionice: 45 minuta.

Nastavna sredstva i pomagala: projektor, računalo, slikokaz, kartice sa situacijama, priča Uspinjanje stepenicama sukoba.

Nastavne metode: metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije, metoda dramatizacije.

Socijalni oblici rada: frontalni, rad u paru.

Mjesto izvođenja: učionica.

UVOD

Na početku sam radionice učenicima održao predavanje o tome što je sukob, kako nastaje i koja su njegova moguća rješenja. Predavanje sam izveo pomoću slikokaza i frontalnom metodom predavanja. Učenici su također aktivno sudjelovali svojim pitanjima i komentarima.

Sadržaj uvodnog predavanja:

SUKOB I NJEGOVO RJEŠENJE

  • što su sukobi
  • uzroci sukoba
  • vrste sukoba
  • stilovi ponašanja u sukobima
  • strategije rješavanja sukoba.

Što je sukob?

Neslaganje između dvaju ili više sudionika o određenom problemu ili njegovu rješenju.
Leksikon menedžmenta

Situacija u kojoj svaka strana traži poziciju (konačni rezultat) koju druge strane zamjećuju kao neprikladne njihovim željama; ili kad svaka strana nastoji postići pristanak na ciljevima koristeći načine koje druge strane zamjećuju kao neprikladne njihovim željama.
H.Koontz i C. O'Donnell

Konflikti i različiti tipovi ljudi:

Nema dobrih i loših pristupa rješavanju konflikta, postoje samo razlike!

Zašto dolazi do SUKOBA između dviju ili više osoba?

Fotografija 1. Razlozi sukoba (fotografija s nastave)

POSLJEDICE NERJEŠAVANJA SUKOBA:

  • nepovjerenje
  • niska motivacija
  • smanjena produktivnost
  • problemi s kvalitetom
  • odgođeni ili neispoštovani krajnji rokovi
  • previše kontrole
  • pojačani stres
  • smanjena suradnja
  • pasivno/agresivno ponašanje
  • zlostavljačko ponašanje
  • smanjeno zadovoljstvo potrošača
  • podijeljene podgrupe
  • povećan odlazak zaposlenika.

SIGNALI KOJI VAS POZIVAJU NA OPREZ TIJEKOM RAZGOVORA:

  • stalno proturječje, odbijanje, inat
  • dominiranje (raščistiti i staviti karte na stol)
  • tjeranje pravde
  • traženje izgovora
  • nezainteresiranost i predaja
  • prekomjerno prilagođavanje, bez vlastitih ideja i prijedloga
  • pretjerana ljubaznost i ulagivanje
  • praviti se važan, kompliciranje izjava
  • ne željeti nešto shvatiti, ne davati značaj važnim argumentima.

Zašto stvarno sudjeluješ u razgovoru?

Sudjeluješ li kako bi:

  • dokazao/la da si u pravu
  • odredio/la čija je krivica
  • povrijedio/la drugu osobu
  • im pokazao/la…
  • ih uplašio/la
  • ih postavio/la na njihovo mjesto.

        

Umjesto toga naši ciljevi moraju uvijek biti usmjereni prema:

  • postizanju bolje komunikacije
  • bržemu timskom radu
  • usluživanju vanjskih i unutarnjih kupaca/stranaka
  • potpori i pomaganju drugima
  • učenju
  • rješenju problema – poboljšanju odnosa s drugim.

Zašto ne čujemo druge?

  • Mislilac – čut ćete vrlo malo ako razmišljate: Što on/ona doista misli ili osjeća?
  • Čitač misli – To će sljedeće reći!
  • Filteraš – selektivno slušanje, čuješ samo ono što želiš čuti
  • Svađalica – čuješ što se kaže, ali to odmah omalovažavaš ili podcjenjuješ
  • Sanjar – lutanje misli
  • Pomiritelj – slažeš se skoro sa svime što čuješ samo da ispadneš pristojan ili izbjegneš sukob
  • Izbacivač – brzo mijenjaš temu pokazujući da nisi zainteresiran za ono što drugi govore

STRATEGIJE RJEŠAVANJA SUKOBA:

1. Kompromis

Prikaz iz slikokaza korištenog na satu

Kada koristiti stil Kompromis:

  • za ostvarenje privremenih rješenja za složene probleme
  • kada su dva protivnika s jednakom moći jako predana svojim međusobno isključivim ciljevima – kao u pregovorima između poslodavca i sindikata
  • za ostvarenje brzog rješenja zbog kratkog roka.

2. Suradnja

Prikaz iz slikokaza korištenog na satu

Kada koristiti stil Suradnja:

  • za dolazak do zajedničkog rješenja kada su stavovi obiju strana prevažni da bi se radio kompromis
  • za pridobivanje suradnje drugih uključivanjem njihovih stavova u zajedničko rješenje.

Dijelovi slikokaza preuzeti su s: https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/KONFLIKTI.ppt.

Priča o sukobu Damira i Nemira

(Uspinjanje stepenicama sukoba)

Pročitao sam učenicima priču o sukobu Damira i Nemira (PRILOG 1.) na način da smo sukob raščlanili na korake i zajednički komentirali tijek događanja.

        

Dramatizacija sukoba

Učenici u paru dobivaju situacije sukoba. Zadatak je dramatizirati situaciju te ponuditi njezino rješenje. Nakon svakog para komentiramo njihovo rješenje te zajedno pokušavamo ponuditi drukčije ili bolje rješenje.

Situacije su:

1. situacija:

Marko je otišao igrati nogomet s prijateljima, a nije pozvao svojega prijatelja Ivana kojemu je obećao da će ga pozvati. Sutradan je Ivan saznao od ostalih prijatelja da je Marko išao na nogomet bez njega.

2. situacija:

Dva su prijatelja pošla u kino. Jedan želi gledati animirani film Auti, a drugi želi gledati film Petar Pan. Mama im je rekla da moraju gledati isti film.

3. situacija:

Slaven je Josipu potrgao bilježnicu iz matematike. Kada je učitelj otkrio da Slaven ima potrganu bilježnicu, dao mu je negativnu ocjenu (1). Kasnije Slaven i Josip o tome raspravljaju.

4. situacija:

Mario i Zvonimir su se potukli na nogometnoj utakmici, njihovi prijatelji smatraju da se taj sukob mogao riješiti bez tučnjave.(Učenici su izveli ovu situaciju utroje zbog neparnog broja učenika u razredu.)

5. situacija:

Ivan je dobio novu igricu koju je Emanuel oduvijek htio, no ne želi mu dati da je igra. Ivan smatra da bi samo on trebao igrati igricu, a Emanuel ga uporno ispituje kad će dati njemu da igra.

6. situacija:

Šimun je slučajno zapeo za Janovu torbu te je potrgao. Jan ga je optužio da mu je namjerno potrgao torbu. Šimun mu bezuspješno objašnjava da se to dogodilo slučajno.

7. situacija:

Jakov je igrajući nogomet napucao Martinovu loptu na krov obližnje zgrade i nikako ne može do nje kako bi je vratio. Martin ga je udario u ljutnji zbog gubitka lopte.

Fotografija 2. Učenici igraju situaciju koju su dobili i njezino rješavaje

Fotografija 3. Učenici igraju (4.) situaciju i njezino rješavanje

Fotografija 4. Učenici igraju situaciju koju su dobili i njezino rješavanje

Sve sam situacije osobno osmislio.

Nakon što su svi parovi izveli svoje dramatizacije izabrali smo najbolje rješenje sukoba.

ZAVRŠNI DIO

Donosimo zaključak naših radionica:

  1. odvoji ljude i uloge od problema
  2. usredotoči se na interese, ne pozicije
  3. pregovaranje (pobjeda – poraz)
  4. stvori mogućnosti za zajedničku dobit
  5. brainstorming
  6. odaberi objektivne kriterije u odabiru opcija
  7. objektivno – prihvaćeno od svih.

Zaključujemo da se svaki sukob uvijek treba i može riješiti na miran način. Tučnjava nikad nije dobro rješenje sukoba.

Evaluacija

Učenici su uspješno izveli zadatak dramatizacije situacija sukoba. Većina je parova uspjela ponuditi uspješno rješenje sukoba, dok je nekima trebala pomoć pa su ponovo igrali sa zaključenim zajedničkim rješenjem. Učenici su izuzetno zadovoljni radionicom jer su aktivno sudjelovali, a dosadse nisu često imali priliku okušati u dramatizaciji na nastavi. Učenici su shvatili cilj radionice te uspješno savladali rješenja sukoba. Smatram da je cilj radionice (prepoznati međusobne različitosti i sličnosti, preispitati vlastitu ulogu u sukobu, izgrađivati toleranciju i međusobno razumijevanje, osvijestiti javno verbalno izražavanje) uspješno izvršen i učenici su naučili rješavati sukobe na miran način, bez fizičkog sukoba.

Cijela je radionica osmišljena na temelju konzultacija s učiteljem Andrejem Marasom.

PRILOG 1.