Doris Babić Sveučilište u Zadru, Ul. Mihovila Pavlinovića, 23000, Zadar Odjel za kroatistiku i slavistiku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost

doris.babic.unizd@gmail.com

Katica Visković

Sveučilište u Zadru, Ul. Mihovila Pavlinovića, 23000, Zadar Odjel za kroatistiku i slavistiku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost

kate.gardun@gmail.com

RODNI STEREOTIPI U HRVATSKOM VISOKOM ŠKOLSTVU

/istraživanje/

 


Uvod

U ovome radu istražit će se rodni stereotipi i poimanje društvenih uloga u hrvatskome visokom školstvu. Cilj nam je bio, kroz anketu, usporediti stajališta studenata Hrvatskog jezika i književnosti i Pomorskoga odjela o toj problematici. Prvo će se, kroz teorijski dio na početku rada, približiti općenito znanje o stereotipima, pogotovo rodnih te zašto dolazi do njih.

Da bi se uopće moglo krenuti na samu problematiku istraživanja, treba se upoznati s ključnim pojmovima kao što su stereotipi, rodovi, ravnopravnost spolova i drugima. Nakon što se iskristalizira terminologija samoga rada, započet će se s metodologijom, objašnjavanjem istraživanja i ankete.

Istraživat će se studijski smjer, spol, mjesto odrastanja, zanimanje roditelja ispitanika i stupanj njihova obrazovanja. Zatim, ispitat će se mišljenje i stav o podjeli poslova, sposobnostima, mogućnostima i poslovnoga i obiteljskoga života i sl.

Prikazat će se i usporediti dobiveni rezultati na oba odjela. Osim toga, dobiveni rezultati istraživanja usporedit će se s prije provedenim istraživanjima i raznim člancima slične tematike.

O rodnim stereotipima

Stereotipi su pojednostavljene i vrlo često iskrivljene mentalne slike. Javljaju se uz određenu spolnu grupu i podrazumijevaju čitav niz karakteristika, bilo fizičkih bilo psihičkih, koje tu grupu opisuju i određuju. Stvaraju jednostavne mentalne slike te ubrzavaju zaključivanje o nekoj osobi ili pojavi. Važno je napomenuti da se stereotipi razlikuju od predrasuda upravo po tome što su predrasude uvijek negativne slike, a stereotipi ne moraju biti. Tako, na primjer, priroda stereotipa vezanih za muški spol karakterizira pripadnike ovoga spola kao agresivnije, bezosjećajnije, neovisnije, objektivnije, dominantnije i aktivnije od pripadnika drugoga spola. Žene su, prema raširenome mišljenju, pasivnije, pričljivije, nježnije i osjećajnije.[1]

Sociološka istraživanja pokazala su da rodni stereotipi snažno utječu na interpretaciju muškoga i ženskoga ponašanja. Čest je slučaj da se isto ponašanje kod muškaraca i žena tumači na potpuno različite načine. Studije su općenito pokazale da se, na primjer, dostignuća jednoga muškarca najčešće pripisuju njegovoj sposobnosti, dok se u slučaju žene pripisuju njezinome naporu ili sreći. Na osnovi fizičkih i psihičkih karakteristika kao posljedica određenoga spola, kreiraju se tzv. društvene uloge koje za sobom povlače i niz stereotipiziranih radnji i ponašanja. Stoga postoje podjele na ženska i muška zanimanja, na ženske i muške aktivnosti, o čemu će kroz daljnji rad biti više govora.

Za shvaćanje ovoga rada jako je važno upoznati se s pojmom socijalne kategorizacije. To je tendencija da informacije o članovima određene grupe stavljamo u kategorije koje sami zamišljamo. Upravo zbog toga dolazi do homogenizacije grupa, primjerice, samo muškarci studiraju na Pomorskome odjelu, što se u ovome istraživanju, barem u ovome slučaju, pokazalo istinitim. U radu je naglasak stavljen na rodne stereotipe, a u njih ulaze i osobine ličnosti, fizička obilježja, socijalne uloge, seksualnost i zanimanja, što je nas najviše zanimalo.

Rodni stereotipi u visokom školstvu

Značaj podjele poslova razmatran je u različitim teorijama, počevši s evolucijskim pristupom po kojima je jedna od karakteristika malih zajednica hijerarhijska struktura unutar njih koja podrazumijeva i jasnu podjelu posla između muškaraca i žena. U ovoj podjeli, zadatak žena je prvenstveno briga o potomstvu i organizacija životnoga prostora, dok je zadatak muškaraca da love i na taj način osiguraju egzistenciju obitelji prema (Mihić i dr. 2013). Danas se teorije oslanjaju na postojanje rodno propisanih uloga koje podrazumijevaju kulturom i društvom propisane oblike ponašanja muškaraca i žena te propisane poslove koje obavlja svatko od njih (Mihić i dr. 2013). Prema (Galić 2011), izvori spolne podjele rada nalaze se u različitim reprodukcijskim sposobnostima žena i muškaraca te u činjenici da su žene povijesno bile primarno povezane za djecu jer su djeca uz njih bila nužno više biološki povezana.

Od šezdesetih godina 20. stoljeća feministkinje razvijaju pristup proučavanju društvu i obitelji koji se temelji uglavnom na dvjema osnovnim pretpostavkama: odnose između spolova obilježavaju odnosi moći, muškarci su uredili društvo tako da mogu što lakše dominirati ženama (Janković 2004).

Teorija rodova usredotočena je na to:

  • da su specifična ponašanja (pokornost ili agresija) ili uloge (odgajatelj, vozač, tajnica…) definirana, društveno određena kao muška ili ženska
  • da je rad podijeljen na muške i ženske poslove, i kod kuće i na radnom mjestu
  • da različite institucije daju prednost muškarcima (samo muško svećenstvo u mnogim religijama, niže plaće ženama za iste poslove…) (Janković 2004: 39).

Pod pojmom rodne uloge smatraju se kulturološki i socijalno propisana ponašanja dodijeljena muškarcima i ženama, a isključivo su utemeljena na rodnim razlikama (Bartolac i dr. 2011).

Dakle, otkad je i svijeta, postoji i podjela na muška i ženska zanimanja pa je tako nevjerojatno vidjeti primjerice medicinskoga tehničara, vozačicu, građevinarku i sl. Baveći se ovom temom uočile smo neke zanimljive naslove članaka upravo o toj temi: „Buduća dimnjačarka ruši predrasude o kolegama, Nisam ni znala hoće li me kao curu primiti, a danas sam šefica razreda, Zlostavljani učenik krojač dobio ponudu za posao i specijalizaciju, Zlostavljali najboljega učenika jer želi biti krojač, Anamarija, prva automehaničarka“.[2]

Ista situacija je sa studijima pa je tako i u našem istraživanju na Pomorskome odjelu bilo sto posto ispitanih muškaraca, dok su na Odjelu za kroatistiku u velikoj mjeri prevladavale žene, muškaraca je bilo svega 5 %.

Smatra se da postoji podzastupljenost žena u obrazovanju za zanimanja koja se percipiraju kao muška, kao što su obrtnička, elektrotehnička i informatička zanimanja. Ali postoji i podzastupljenost muškaraca u obrazovanju za zanimanja koja se vode kao ženska, umjetnička, obrazovna, humanistička razina te socijalna skrb.[3]

               „Već odavno brojna istraživanja pokazuju da odabir studija ima rodni aspekt. Prema autoricama kao što je (Amy Lovell 2000), djevojčice su već u ranom djetinjstvu označene društvenom „stigmom feminiziranosti“, a dječaci „teretom maskuliniziranosti“ jer su uronjeni u „rodno obilježene prakse djelovanja“ od samog rođenja. Opasnost takve „uronjenosti“ i njene perpetuacije kroz život leži, između ostaloga, i u ograničavanju obrazovnih i profesionalnih izbora muškaraca i žena.“[4]

Neki ovu podjelu objašnjavaju na biološki način – „naši mozgovi rade drugačije“, dok neki smatraju da se za određeno zanimanje rodiš. Često se misli da u zanimanjima i fakultetima, koja traže pedantnost i točnost, primjerice, biotehničkom fakultetu, nema mjesta muškarcima. Izbor fakulteta i zanimanja opet je određen i mentalitetom naroda, a kako smo mi još uvijek izrazito patrijarhalna zemlja, podjela muških i ženskih zanimanja još je uočljiva. Muškarci su smatrani jačim, izdržljivijim spolom pa je stoga logično da obavljaju fizički teže i zahtjevnije poslove, primjerice građevina, brodogradnja i slično. Nadalje,  možda je muškarcima lakše putovati, nisu vezani ni sa čim, ne moraju ostajati brinuti se o djeci, stav je ovo jedne studentice tehničkog fakulteta u Zagrebu.[5] Naime, vidljivo je da se u našem društvu još nije iskorijenila ta podjela te uglavnom zato i dolazi do takvih omjera upisanih na pojedini smjer, bar u slučaju ovoga istraživanja.

Metodologija istraživanja

Naziv istraživanja:

Rodni stereotipi u hrvatskome visokom školstvu

Problem:

Tema istraživanja je zastupljenost muškaraca/žena na pojedinim odjelima Sveučilišta u Zadru. Istražit će se broj žena, odnosno muškaraca u određenim društveno okarakteriziranim muškim i ženskim poslovima. Kroz prizmu razmišljanja studenata, istražit će se stav društva.

Cilj:

Cilj ovoga istraživanja je proučiti omjer rodova na pojedinim fakultetima te pomno istražiti stavove studenata, odnosno postojanje stereotipa o „muškim“ i „ženskim“ poslovima. Nadalje, dobiveni rezultati usporedit će se s dosadašnjim istraživanjima i pojedinim člancima koji obrađuju istraživanu problematiku.

Ispitanici:

Sudjelovali su studenti Sveučilišta u Zadru. Istraživani su stavovi studenata Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na kojem su zastupljenije žene te studenti Pomorskoga odjela gdje prevladavaju muškarci. Ispitano je 40 studenata, po 20 sa svakoga navedenog odjela.

Tijek: Glavni dio istraživanja bile su online ankete koje su ispunili studenti s već spomenutih studijskih grupa.

Zadaci: Istražiti stavove studenata o zastupljenosti žena ili pak muškaraca u pojedinim zanimanjima. Ispitivala se dob, veličina grada u kojem su odrastali, situacija u obitelji, navike vezane za kućanske poslove, religija i sl.

Postupci obrade podataka:

Prikupljeni podaci analizirani su s obzirom na studijski smjer. Ispitanici su podijeljeni u dvije grupe. Odgovori se statistički analiziraju u zastupljenim kategorijama pitanja.

Metoda istraživanja: anketa koja se sastoji od 14 pitanja koja su podijeljena u 3 dijela. Prvo se ispituju smjer i spol, potom mjesto podrijetla i odrastanja. Slijede pitanja vezana uz zanimanja roditelja ispitanika i stupnju njihova obrazovanja.  U drugome dijelu ankete naglasak je stavljen na ravnopravnost spolova, podjelu poslova, na odnos posla i obitelji, na plaću za pojedini spol i slične teme. U zadnjem dijelu riječ je o religiji jer se htjelo istražiti u kolikoj mjeri religija utječe na dobivene stavove.

Istraživački instrument:

anketni upitnik.

Postupak/tijek istraživanja:

Glavna sastavnica rada su provedene ankete, ali korišteni su i dostupni članci i istraživanja o rodnim stereotipima u hrvatskome visokom školstvu.

Metodologija  i uzorak (40 studenata)

Ovim istraživanjem htjele smo obuhvatiti velik broj ispitanika te smo se koristile anketom kao istraživačkim instrumentom. Htjele smo istražiti stavove studenata o rodnim ulogama i stereotipima u visokome školstvu. Zbog toga smo u obliku online ankete koju su ispunjavali studenti spomenutih odjela, po njih 20 sa svakoga odjela, ispitivali o dobi, mjestu rođenja i odrastanja, stupnju obrazovanja roditelja, stavovima o ravnopravnosti spolova, motivaciji za odabir fakulteta te religiji.


Rezultati istraživanja

Analiza dobivenih rezultata na Pomorskome odjelu

Zanimljivo je što su na Pomorskom odjelu baš svi ispitanici muškarci. To dodatno stvara interes za detaljniju analizu te potvrđuje početnu hipotezu. Ispitanici su stari uglavnom između 19 i 23 godine, no jedan od njih ima 30 godina. Dalje, velik broj ispitanika je iz Dalmacije, čak 95 % što je, također, očekivano. Tek 5 % je iz Sjeverne Hrvatske. 70 % ispitanika završilo je srednju strukovnu školu, a 30 % gimnaziju. Kada je u pitanju sredina u kojoj su odrastali, prevladava grad od 100 001 do 500 000 stanovnika. Međutim, radi lakšega uvida i jasnoće, priložit će se graf.

Graf 1. Broj stanovnika u mjestu odrastanja ispitanika na Pomorskome odjelu

Kod studenata Pomorskoga odjela motivacija za odabir fakulteta u istoj mjeri su ljubav i zainteresiranost, mogućnost zapošljavanja te iznos plaće nakon završetka školovanja u struci. Stupanj obrazovanja roditelja najčešće je završena četverogodišnja srednja strukovna škola, potom fakultet, a najrjeđe je to osnovna škola, gimnazija te doktorat. Zanimljivo je istaknuti da su očevi spomenutih studenata većinom radnici fizičkih poslova te službenici s visokom stručnom spremom, primjerice profesori, inženjeri i liječnici dok majke većinom samostalno obavljaju poslove, primjerice obrt i trgovina.

Ispitivala se i religioznost studenata te su dobiveni rezultati da je 63,2 % religiozno, 36,8 % nije. Valja istaknuti zanimljivost da je veći broj studenata koji dolaze iz religiozne obitelji, nego onih koji su sami religiozni.

U daljnjoj analizi bit će riječi o stajalištima prema ravnopravnosti rodova usporedno sa stajalištima studenata Hrvatskog jezika i književnosti.

Analiza dobivenih rezultata na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost

Kao što je i očekivano, 95 % studentske populacije na ovom odsjeku su žene, tek 5 % čine muškarci. Godine ispitanica/ka se kreću od 20 do 24. Iz priloženog grafa da se primijetiti da su u velikoj mjeri studenti/ce odrastali u Dalmaciji, čak njih 85 %:

Graf 2. Regija odrastanja ispitanika/ca s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost

Zanimljivo je istaknuti da su svi ispitani završili gimnaziju. Najveći broj studenata/ica dolazi iz mjesta od 50 001 do 100 000 stanovnika.

Graf 3. Broj stanovnika u mjestu odrastanja ispitanika/ca s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost

Čak 95 % ispitanih navodi da im je motivacija za odabir smjera bila ljubav i zainteresiranost prema tome području, a nijednoga ispitanika nije motivirao iznos plaće, što nije začuđujuće. Najveći stupanj obrazovanja koji su postigli roditelji studenata/ica s ovoga smjera u glavnini je završena četverogodišnja srednja strukovna škola, dok kod očeva prevladava i trogodišnja. Najmanji broj roditelja ispitanih završilo je višu ili visoku školu. Što se tiče zanimanja roditelja, prednjače radnici te službenice s nižom i srednjom stručnom spremom.

55 % studenata/ica ovoga odjela ističe da su religiozni, a čak njih 75 % dolazi iz religiozne obitelji.

Usporedba dobivenih rezultata

Kao što smo već istaknule, na Pomorskome odjelu su svi ispitanici bili muškarci, dok na Odjelu za hrvatski jezik i književnost prevladavaju žene, tek 5 % njih su muškarci.  Dob ispitanika se u glavnini poklapa s manjim odstupanjima. Kod obje skupine ispitanika vidljivo je da većinom dolaze iz Dalmacije. Zanimljivo je da su svi studenti Hrvatskoga jezika i književnosti prije upisa na fakultet završili gimnaziju, dok su studenti Pomorskoga odjela većinom (75 %) završili srednju strukovnu školu. Proučavajući rezultate ankete ustanovljeno je da studenti Pomorskoga odjela većinom dolaze iz veće sredine nego studenti kroatistike. Valja istaknuti da su kod pitanja motivacije studenti Hrvatskoga jezika i književnosti kao najvažniji faktor izdvojili ljubav i zainteresiranost, dok je druga grupa ispitanika, osim ovog faktora, na visoko mjesto postavila i mogućnost zapošljavanja i iznos plaće, što za kroatiste nije slučaj jer nijedan ispitanik nije to odabrao kao odgovor. Sličan je značaj ravnopravnosti spolova kod obje ispitane skupine.

U daljnjoj analizi bit će riječi o stajalištima pojedinih ispitivanih skupina o ravnopravnosti spolova. Za početak,  studenti Pomorskoga odjela u većoj mjeri smatraju da posao ne udaljava ženu od obitelji te se u globalu ne slažu s činjenicom da probleme koje žena ima u obitelji ne nosi sa sobom na posao, dok su studenti Hrvatskoga jezika i književnosti prema toj tvrdnji većinom indiferentni. Studenti i jednoga i drugoga odjela suglasni su s tvrdnjom da muž i žena trebaju dijeliti kućanske poslove te da su njihove karijere podjednako važne. Studenti/ce Hrvatskoga jezika i književnosti u velikoj se mjeri slažu da žena može jednako dobro kao i muž podnositi pritiske na poslu, dok su studenti Pomorskoga odjela podijeljenih mišljenja što se tiče te tvrdnje. Iako prednjači mišljenje da žena može podnositi pritiske jednako kao i muž, ima onih koji se s tom tvrdnjom ne slažu. Obje ispitane skupine smatraju da bi i muškarci i žene trebali primati istu plaću za obavljanje istoga posla te da žene u istoj mjeri kao i muškarci imaju pravo na vodeće mjesto u poslovanju. Studenti Pomorskoga odjela su indiferentni prema hipotezi da je ženama potrebno više vremena da se prilagode novim radnim uvjetima, za razliku od studenata/ica Hrvatskoga jezika i književnosti koji se uglavnom ne slažu s tim. Na oba odjela smatra se da žena, isto kao i muškarac, treba ulagati u svoje obrazovanje.

Žene se ne bi trebale više brinuti o tome kako postati dobre supruge i majke od svojih muževa, slažu se obje skupine ispitanika. Zanimljivo je da su studenti Pomorskoga odjela izrazito skeptični prema sposobnosti žene za obavljanje manjih popravaka po kućanstvu, dok studenti Hrvatskoga jezika i književnosti smatraju da su žene većinom za to sposobne. Iako smatraju da žena nije u mogućnosti u potpunosti obaviti sitne popravke, studenti Pomorskoga odjela se većinom slažu s tezom da je muškarac jednako kao žena sposoban obavljati kućanske poslove. Ispitanici s Hrvatskoga jezika i književnosti također se slažu s tom tvrdnjom.

Usporedba s drugim istraživanjima

Istraživanjem Instituta za društvena istraživanja koje je izrodilo studiju Postati student u Hrvatskoj (Jokić i Ristić Dedić 2014) utvrđeno je da je područje tehničkih znanosti jedino u kojem su većinom muškarci, a u svim ostalim znanstvenim i umjetničkim poljima prevladavaju žene. Značajan broj žena vidljiv je i u poljima kao što su filologija, farmacija i dentalna medicina. Veća zastupljenost muškaraca je u strojarstvu, elektrotehnici, računarstvu i brodogradnji.[6]

U istraživanju portala EduCentar sudjelovalo je 300 ispitanika i utvrđeno je da u odabiru željenoga studija prevladava zainteresiranost, 79 % ispitanika vodi se tim načelom kada je u pitanju odabir daljnjega obrazovanja. Međutim, 45 % u obzir uzima mogućnost zaposlenja nakon studija.[7] Valja istaknuti kako je u našem istraživanju ustanovljeno da su studenti/ice Hrvatskoga jezika i književnosti vođeni ljubavlju i interesom, dok su studenti Pomorskoga odjela, osim zainteresiranosti, potaknuti na upis studija mogućnošću pronalaska posla i iznosom plaće.

U istraživanju Uloga motivacije i rodnih stereotipa u objašnjenju namjere odabira studija u stereotipno muškom području (Jugović 2010) s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu stoji da dosadašnja istraživanja pokazuju da je žena manje na većini tehničkih studija te da mladi imaju stereotipne predodžbe o tehničkim zanimanjima i prirodnim znanostima, a posebno fizici, kao primjerenijima za muškarce. Kada je riječ o osobinama koje se pripisuju matematici i prirodnom znanostima, pokazalo se da žene matematiku smatraju manje važnom i korisnom, a znanost manje zanimljivom nego muškarci (Jugović 2010).

Zaključak

Cilj istraživanja je zadovoljen, istraženi su i prikazani stavovi i stereotipi u hrvatskome visokom školstvu. Osim toga, proučavala se i motivacija upisa na određeni studij, mjesto stanovanja, stupanj obrazovanja roditelja te religijska opredijeljenost.

Istaknuto je (ne)slaganje s određenim tvrdnjama vezanim za „muške“ i „ženske“ poslove te položaj određenoga roda u poslovnome aspektu te je na taj način vidljiv stav studenata, a kroz njihovo gledište uočava se, barem djelomično, razmišljanje i stanje u trenutnom društvu.

Čini se poražavajućim činjenica da su svi ispitani studenti Pomorskog odjela muškarci, a i da na Hrvatskom jeziku itekako prevladavaju žene. Premda ispitani pokazuju da im je važna ravnopravnost te nema preteških stereotipa, jasno je kako u hrvatskom društvu podjela postoji. Nadamo se kako će se s vremenom situacija mijenjati te kako će sustav raditi na jednakosti u svim sferama poslovnoga svijeta. Još važnije, smatramo kako će društvo postajati otvorenije i spremnije prihvatiti svako zanimanje kao jednako prikladno i za žene i za muškarce.

Htjele bismo napomenuti kako smo, proučavajući ovu temu, u publicističkim tekstovima uočile neprikladnu upotrebu termina, primjerice žene su „ljepši spol“, muškarci su „jači spol“ i slično. Takve sintagme potvrđuju stereotipe i postojanje predrasuda u društvu koje su, čini se, duboko ukorijenjena.

Mislimo kako je radi samoaktualizacije pojedinca i gradnje zdravijeg društva potrebna promjena te da smo svi dužni raditi na tome.


Prilozi

Anketa

Poštovani/e,

ovaj anketni upitnik provodi se sa svrhom istraživanja rodnih stereotipa u hrvatskome visokom školstvu. Molimo Vas da izdvojite 10-ak minuta i odgovorite na ponuđena pitanja. Sudjelovanje u anketi je dobrovoljno i U POTPUNOSTI ANONIMNO te Vas molimo da ISKRENO odgovorite na SVA PITANJA.

*Obavezno

1. Koja je vaša studijska grupa? *

o        Pomorstvo

o        Hrvatski jezik i književnost

2. Spol? *

o        M

o        Ž

3.        Koliko imate godina? _____

4. U kojoj regiji ste živjeli (najviše) živjeli do završetka srednje škole?

1. Slavonija i Baranja

2. Istra i Kvarner

3. Lika i Gorski kotar

4. Dalmacija

5. Središnja Hrvatska

6. Sjeverna Hrvatska

5. Na osnovi koje kvalifikacije ste upisali studij?

1. Srednja strukovna škola

2. Umjetnička škola

3. Gimnazija

6. Koliko stanovnika ima mjesto u kojem ste živjeli nakon završetka srednje škole?

1. do 2000

2. od 2 001 do 5 000

3. od 5 001 do 10 000

4. od 10 001 do 20 000

5. od 20 001 do 50 000

6. od 50 001 do 100 000

7. od 100 001 do 500 000

8. više od 500 000

7. Koja je Vaša motivacija za odabir fakulteta? (označite x)

a.        Ljubav i zainteresiranost

b.        Mogućnost zapošljavanja

c.        Iznos plaće nakon zapošljavanja u struci

d.        Savjet obitelji i prijatelja

e.        Ostalo:

8. Koji je najveći stupanj obrazovanja koji su stekli Vaši roditelji?

                                                                     Otac          Majka

bez škole                

osnovna škola                

trogodišnja srednja škola                

četverogodišnja srednja škola                

gimnazija                

viša ili visoka škola                

fakultet                

umjetnička akademija                

magisterij ili doktorat                

ne znam                

9. U koju skupinu pripada zanimanje Vaših roditelja?

                                                                                                                        Otac        Majka

poljoprivrednici                

radnici                

službenici s nižom i srednjom stručnom spremom                

službenici s visokom stručnom spremom (profesor, inženjer, liječnik, pravnik)                

rukovodeći službenici                

slobodna profesija (umjetnik, novinar)                

samostalno obavljanje posla (obrtnik, trgovac, taksist)                

oružane snage/vojska/policija                

privatni poduzetnici i vlasnici                

bez zanimanja        

        

10. Molimo Vas da procijenite koliko Vam je važna ravnopravnost spolova:

                                     1           2           3                4                    5        

U potpunosti mi je nevažno                                                U potpunosti mi je važno

11. Sljedeći niz tvrdnji odnosi se na konflikt između obiteljskih i profesionalnih uloga. Molimo Vas da pažljivo pročitate svaku od njih i procijenite u kojoj se mjeri slažete s navedenim tvrdnjama. (1 – uopće se ne slažem, 2 – uglavnom se ne slažem, 3 – niti se slažem, niti se ne slažem, 4 – uglavnom se slažem, 5 – u potpunosti se slažem)

                                                    1          2        3        4        5

1. Posao udaljava ženu od obitelji.                                        

2. Probleme koje žena ima u obitelji nosi sa sobom na posao.                                        

3. Zaposleni muž i žena bi trebali podjednako dijeliti kućanske poslove.                        

4. Karijera udane žene bi trebala biti jednako važna kao i karijera njenog supruga.                

5. Žena može jednako dobro kao i muškarac podnositi pritiske na poslu.                        

6. Žene su jednako sposobne kao i muškarci donositi važne odluke o organizaciji poslovanja.        

7. Žene i muškarci trebali bi primiti jednaku plaću za isti posao.                                        

8. Žene bi trebale imati pravo zajedno s muškarcima zauzeti vodeće položaje u poslovanju.        

9. Ženama je potrebno više vremena da se prilagode novim radnim uvjetima.                        

10. Žene ne trebaju ulagati u obrazovanje jer one neće biti hraniteljice obitelji.                        

11. Žene se više trebaju brinuti o tome kako postati dobre majke i supruge.                        

12. Muškarcima bi trebalo dati prednost na natječajima za rukovodeće radno mjesto.                

13. Žena je sposobna jednako kao i muškarac napraviti manje popravke u kućanstvu.                

14. Muškarac je sposoban kao i žena obavljati kućanske poslove.                                        

12. Jeste li religiozni?

1.        Da.

2.        Ne.

13. Dolazite li iz religiozne obitelji?

1.        Da.

2.        Ne.

14. Za sebe biste rekli da ste?

1. vjernik/ca

2. agnostik  

3. ateist/kinja

Literatura

  1. Bartolac, Andreja; Kamenov, Željka i Petrak, Olivera. 2011. Rodne razlike u obiteljskim ulogama, zadovoljstvu i doživljaju pravednosti s obzirom na tradicionalnost stava, Revija za socijalnu politiku, 18 (2). 175-194.
  2. Galić, Branka. 2011. Žene i rad u suvremenom društvu – značaj ‘orodnjenog’ rada, Sociologija i prostor, 49 (1): 25-48.
  3. Janković, Josip. 2004. Pristupanje obitelji. Sustavni pristup. Alineja. Zagreb.
  4. Jokić, Boris i Ristić Dedić, Zrinka. 2014. Postati student u Hrvatskoj. Golden. Zagreb.
  5. Jugović, Ivana. 2010. Uloga motivacije i rodnih stereotipa u objašnjenju namjere odabira studija u stereotipno muškom području, Sociologija i prostor, 48 (1): 77-98.
  6. Mihić, Vladimir; Mihić, Ivana; Kamenov, Željka, Jelić, Margareta, Huić, Aleksandra. 2013. „Podela posla u kući kod bračnih partnera iz Srbije i Hrvatske – generacijske i rodne razlike. U: Ivan Jerković i Željka Kamenov (ur.). Vrednosti, stavovi i uloge- transgeneracijska perspektiva. Novi Sad. Filozofski fakultet, str. 117-133.

Izvori

  1. http://www.srednja.hr/Matura/Vijesti/Spolna-struktura-na-fakultetima-Gdje-dominira-ljepsi-a-gdje-jaci-spol (Zadnji pregled: 21 .5. 2016.)
  2. http://www.poslovni.hr/after5/zene-biraju-filozofski-fakultet-a-muskarci-zele-na-privatno-veleuciliste-273291 (Zadnji pregled: 21. 5. 2016.)
  3. http://www.prs.hr/index.php/podrucja-aktivnosti/obrazovanje/288-obrazovanje-za-tradicionalno-muska-i-zenska-zanimanja (Zadnji pregled 11. 6. 2016)
  4.  http://www.iro.hr/hr/o-nama/kolumna/rodni-stereotipi-i-obrazovni-izbori/ (Zadnji pregled 11. 6. 2016.)
  5.   http://www.sezamweb.net/hr/stereotipi-i-predrasude/ (Zadnji pregled 11. 6. 2016)


[1] http://www.sezamweb.net/hr/stereotipi-i-predrasude/

[2] http://www.prs.hr/index.php/podrucja-aktivnosti/obrazovanje/288-obrazovanje-za-tradicionalno-muska-i-zenska-zanimanja

[3] http://www.prs.hr/index.php/podrucja-aktivnosti/obrazovanje/288-obrazovanje-za-tradicionalno-muska-i-zenska-zanimanja

[4] http://www.iro.hr/hr/o-nama/kolumna/rodni-stereotipi-i-obrazovni-izbori/

[5] http://www.iro.hr/hr/o-nama/kolumna/rodni-stereotipi-i-obrazovni-izbori/